June 1, 2025

Rusizi: Intambi za CIMERWA ziteje impagarara, abaturage barataka, ibisubizo bikomeje gutinda

4 min read

Abatuye hafi y’imbago za CIMERWA baravuga ko intambi zituritswa n’uru ruganda rwa sima zibateye impungenge zikomeye. Haravugwa inzu zisenyuka buhoro buhoro, ibikorwa remezo byangirika, abana bahungabanye, mu gihe ibisubizo bikomeje gutinda kuboneka.

Ni mu nkengero z’uruganda rwa CIMERWA rumaze imyaka irenga 40 rukorera mu Bugarama, Akarere ka Rusizi. Haravugwa ibibazo bikomeye by’ubuzima n’umutekano byatewe n’ituritswa ry’intambi zikoreshwa n’urwo ruganda mu bucukuzi bw’amabuye  ya “limestone”  akurwamo sima mu kirombe cya Mashyuza. Abaturage bo mu tugari twa Mashyuza (Umurenge wa Nyakabuye) na Mashesha (Umurenge wa Gitambi) bavuga ko babayeho mu bwoba bukabije, inzu zabo zirangirika umunsi ku munsi, abana bagahungabana,amatungo akaramburura ndetse bamwe bakavuga ko babayeho “babana n’urupfu|”.

Speciose Mukasine, umuturage wa hafi y’ikirombe  ati“Iyo intambi zituritse, inzu iranyeganyega, abana bakarira, twe turasohoka tukirukira hanze. Ibyo bintu turabirambiwe.”

Ubuyobozi bw’Akarere ka Rusizi buvuga ko ingo 232 zamaze kugaragara nk’izangijwe n’imitingito itewe n’ituritswa ry’intambi za CIMERWA. Ibikorwa remezo birimo amashuri n’imiyoboro y’amazi byatangiye kwangirika. Kamali Kimonyo, Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Nyakabuye, avuga ko ikibazo kimaze gufata intera. Ati “Bimaze kurenga intera kuko hari n’ibikorwa rusange byatangiye gusenyuka.”

Mu gihe iki kibazo kimaze kuba rusange, abaturage barasaba kwimurwa mu buryo bwubahirije amategeko. Ariko baninubira ingurane zihihiswa gutangwa bavuga ko zitatanzwe mu mucyo, kandi ari nke cyane ugereranyije n’agaciro k’imitungo yabo.

Rugemangabo Anaclet, wo mu murenge wa Gitambi ati“Twifuza kwimurwa, si ukujugunywa. Miliyoni imwe n’igice ku nzu n’ubutaka si ingurane, ni ukutumenesha. Nta genagaciro ryakozwe mu mucyo.”

CIMERWA iracecetse, inzego za leta na zo zigenda gahoro

Ubuyobozi bwa CIMERWA kugeza ubu bwirinze kugira icyo butangaza ku mugaragaro ku birego by’abaturage. Gusa ubuyobozi bw’Akarere n’Intara bwagiye butangaza kenshi ko hari gukorwa ibiganiro na CIMERWA n’Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Mine (RMB), hagamijwe gushaka umuti urambye.

Alfred Habimana, ubwo yari Meya w’agateganyo wa Rusizi (ugushyingo 2024-werurwe 2025),  mu Nama y’Umutekano yateranye ku wa 19 mutarama 2025, avuga kuri iki kibazo,  yaragize ati“Turimo gukorana na CIMERWA na RMB kugira ngo harebwe uburyo bwo kwimura abaturage mu buryo buboneye.”

Uwari Guverineri w’Intara y’Iburengerazuba, François Habitegeko, na we mu kwezi kwa kanama 2023 yagaragaje impungenge ku kudacyemuka vuba kw’iki kibazo aho yanagize ati “Ubuzima bw’umuturage bugomba kuza imbere y’inyungu z’ubucukuzi.”

Kuri ubu, ubuyobozi bw’Akarere buvuga ko imiryango 18 izimurirwa mu mudugudu w’icyitegererezo wa Kibangira, mu Bugarama, mu mezi ya kamena na nyakanga 2025. Ariko abaturage bavuga ko uyu mubare ari muto cyane ugereranyije n’abahuye n’ingaruka z’intambi.

Sindayiheba Phanuel, Umuyobozi w’Akarere ka Rusizi  ati “Tugomba gushakira hamwe igisubizo kirambye cyo kurengera ubuzima bw’abaturage.”

Inkuru yanditswe na Webrwanda.com muri gashyantare 2025 igaragaza ko abaturage bagejeje ikibazo ku bagize Inteko Ishinga Amategeko mu ruzinduko baherutse kugirira muri kariya gace. Icyo gihe Depite Uwumuremyi Marie Claire yaragize ati “Ni ikibazo kizwi, inzego zatangiye kugikurikirana. Ariko uburemere bw’ibigomba kwishyurwa, inzira binyuramo n’amafaranga atari make ni byo bituma bitinda. Na twe tuzongera tubaze abayobozi aho babigejeje.”

Ntibanga iterambere, barasaba ubutabera

Abaturage bavuga ko bifuza kwimurwa mu mucyo, bagahabwa ingurane ihwanye n’agaciro k’imitungo yabo. Ibi babishingira ku Itegeko No 32/2015 ryo ku wa 11 Kamena 2015 rigenga iyimurwa ry’abantu ku nyungu rusange, risaba ko igenagaciro rikorwa n’impuguke zemewe, kandi amafaranga y’ingurane agahabwa umuturage mbere y’uko yimurwa. Gusa bavuga ko ibi bitubahirizwa.

Aba baturage ntibamagana CIMERWA, ahubwo bifuza iterambere riganisha ku nyungu rusange, aho umuturage aticwa n’ingaruka z’ishoramari. Iminsi iragenda iba myinshi, abana barashikagurika buri uko intambi zituritse, inzu zirasenyuka, ababyeyi barakuramo inda, amatungo araramburura, naho ibyo kwimurwa bishirira mu biganiro n’inama gusa.

Cyimana Pascal ati “Nta muntu wanga iterambere, ariko iterambere ritatugiraho inyungu ni nk’igicu kidukingira izuba mu gihe turikeneye.”

Umwe mu banyamategeko waganiriye n’umunyamakuru ariko utifuje ko amazina ye atangazwa yavuze ko “Iyo ibikorwa by’ishoramari bitangiye kubangamira ubuzima n’uburenganzira bw’abaturage, bihinduka ikibazo cya demokarasi n’ubutabera. Niba intambi zituma abantu bava mu byabo nta ndishyi iboneye cyangwa bagakomeza kubangamirwa, ni ukwica uburenganzira bwabo bw’ingenzi.”

Abimuwe mbere ntibahiriwe

Aba baturage bamaze igihe kinini basaba kwimurwa iruhande rwa CIMERWA kuko intambi ituritsa zibateza ibibazo byinshi bavuga ko hari amakuru bamenye ko inzego z’ibanze zahisemo ko abantu batuye muri metero 800 uvuye aho uruganda ruri ari bo bazimurwa bagatuzwa mu mudugudu wa Kibangira.

Bamwe muri bo baherutse kuganira na RBA bavuze ko bagenzi babo bimuwe mbere bakajya gutuzwa muri uwo mudugudu batorohewe n’imibereho, kuko nta mirima yo guhinga bahawe kandi bari basanzwe batunzwe n’ubuhinzi ndetse ikaba ari na site bavuga ko itabereye imiturire kuko hahanamye cyane.

Kanamugire Yakobo , umwe muri bo ati “Njye icyo nifuza ni uko batubarira amafaranga buri wese akajya kwishakira aho yubaka. Kuvuga ngo baratwimura batujyane muri uriya mudugudu ntitubishaka kuko inzu zacu ziri kwangirika ni twe twaziyubakiye ntabwo tuzananirwa kwiyubakira izindi.”

Uruganda rwa CIMERWA rwatekerejweho bwa mbere mu myaka ya za 1970 nyuma y’uko habonetse ubutare bwa “limestone” mu gace ka Bugarama . Rwatangiye gukora mu 1984 ruyobowe n’Ikigo cy’Abashinwa CBMC, kugeza mu 2006. Muri 2013, rwaguzwe n’Ikigo cya Pretoria Portland Cement (PPC) cyo muri Afurika y’Epfo. Muri mutarama 2024, National Cement Holdings Ltd yo muri Kenya yaguze imigabane 99.94% ya CIMERWA ku gaciro ka miliyoni $85, inateganya gushora andi mafaranga miliyoni $60 mu kongera ubushobozi.

CIMERWA ifite ubushobozi bwo gukora toni 600,000 ku mwaka. Ifite icyicaro mu Bugarama n’ibiro i Kigali. Iteganya gukomeza kuba ku isonga mu gukora sima mu karere k’ibiyaga bigari, ishyira imbere iterambere rirambye.

Nubwo bamwe mu baturage batewe ibibazo n’intambi zituritswa na CIMERWA , mu rwego rwo guteza imbere imibereho y’abaturage, uru ruganda rwashyizeho ibikorwa bifasha abaturage batuye hafi yarwo birimo ishuri ribanza, ivuriro, isoko, n’amazi meza.

Telesphore KABERUKA

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Copyright ©familymagazine | Newsphere by AF themes.